Speed

Jebote patak, nisam nikada brigu mučio sa tim. Ne znam da sam ikada oprao auto od ispod.

Online shop za brisače, za sve marke vozila. http://www.brisaci.hr/ Ja kupovao i čini mi se OK kvaliteta za tu cijenu.

Meni je nedavno krepao na Astra J , pa su mi stavili "normalni" od 70Ah dok ne dođe ovaj od 80Ah za start/stop. Dok sam vozio na "normalnom" radio mi je start/stop. Sada je taj od 80Ah, i sve radi kako i treba. Mislim da proizvođač nije dao opciju gašenja start/stop za stalno, jer je na osnovu te tehnologije i dobio potrebnu kvotu da bude eko-friendly.

Kolega jesi li uspio riješiti problem? Javi nam kako je prošlo...

Ovo mi izgleda kao duga svjetla sprijeda

Nemoj me držati za riječ, ali po položaju i konstrukciji ovdje bi ti trebao biti mali hladnjak (hladnjak/grijač kabine). Svakako pregledaj i te motoriće, dali svi rade i jeli obavljaju korake koje trebaju (dali su povezani sa klapnama)

Javi kako je prošlo. Samo pazi na redosljed i nema trte

Nemoj se bojat tog posla. Samo polako. Najvažnije je da si daš 2-3 dana, i da imaš drugi auto dok radiš na tome. Sam i polako.

Pokušaj pronaći na netu... evo jedan link na video Jetta pa ti pogledaj. Ja kada sam mijenjao na BMW nisam toliko toga vadio, ali sam se zato zavlačio i porezao ruku 16 puta dok nisam izvadio i vratio. Ne mogu da pronađem svoje fotke, da ti pokažem kako to izgleda... Edit: Evo još malo tražim po netu, pa ne mogu da vjerujem da će sve ići van http://forums.vwvortex.com/showthread.php?4188858-DIY-MK-IV-Heater-Core-Replacement

Kojeg killera? Onog pod haubom ili malog u kabini? Kako god, možeš i jedan i drugi sam zamijeniti ako si ikada nešto svojim rukama popravljao i vraćao u prvobitno stanje. Kod malog kielra trebaš imati živaca, i u miru raditi u garaži da ne pogubiš nešto. Zamijeniš kiler i sve lagano vratiš natrag. Prije nego sve plastike vratiš, napuni sustav hlađenja, odzrači ga i uradi vožnju (dok još vidiš mali killer). Ako je sve OK, vrati plastike i gumbiće nazada gdje koji stoji.

Natankao bi i ja aditiv - kakav god... da mi ponudi

To je već malo opširnija tema iz fizike. Nisam ni ja do sada čitao, ali evo što sam na brzinu pronašao Citat iz wikipedije Realne tekućine razlikuju se od idealnih pojavom trenja sa stijenkama posude i trenja u tekućini. Pustimo li da kroz jedan lijevak curi 1 litra vode, a kroz drugi 1 litra ulja, uvjerit ćemo se da će prije proteći voda nego ulje. Ta razlika u vremenu protjecanja nastaje zbog unutarnjeg trenja u tekućini koja se zove viskoznost ili žilavost tekućine, odnosno koeficijent unutarnjeg trenja. Prema tome je viskoznost ulja veća od viskoznosti vode. Viskoznost nema nikakve veze s gustoćom tekućine. Tako na primjer tekuća ljepila imaju i stotinu tisuća puta veću viskoznost od vode, dok im je gustoća otprilike jednaka s gustoćom vode pri jednakoj temperaturi. Viskoznost je naročito važna kod ulja za podmazivanje strojnih dijelova, jer o njoj ovisi trošenje tih dijelova, a i sam potrošak ulja. Viskoznost ili viskozitet mjeri se obično u Englerovim stupnjevima (oznaka °E) pomoću posebnog aparata, takozvanog Englerova viskozimetra. Za pojedina ulja viskozitet se mjeri kod one temperature na kojoj se nalazi ulje za vrijeme rada. Tako je kod ulja za instrumente i vretena važan viskozitet kod 20 °C (293 K). Kod ulja za strojeve viskoznost se mjeri kod 50 °C (323 K), a kod motornih i cilindarskih ulja kod 100 °C (373 K). Prije mjerenja ulje se mora procijediti s rupicama promjera 0,3 mm. Zatim se ulje zagrije na propisanu temperaturu i ulije u unutarnju posudu viskozimetra. Ta posuda ima na dnu izlaznu cjevčicu koja se zatvara iglom. Dva termometra služe za mjerenje temperature. Nakon toga ulje se ispušta u menzuru od 200 cm3 i mjeri vrijeme za koje je ta količina ulja protekla. Sada se podijeli vrijeme u sekundama, za koje je proteklo 200 cm3 ulja kod određene temperature, vremenom u sekundama, za koje proteče kroz viskozimetar ista količina, to jest 200 cm3 destilirane vode kod 20 °C (293 K), te izračuna viskoznost. Ta viskoznost koja se računa s obzirom na vodu zove se relativna viskoznost. Tako je relativna viskoznost kod 20 °C vode 1; alkohola 16; glicerina 850; žive 1,5. Srednje vrijednosti viskoznosti ulja koje se najviše upotrebljava jesu: automobilsko ulje “zimsko” 8 °E kod 50 °C (323 K) i automobilsko ulje “ljetno” 20 °E kod 50 °C (323 K). Zimi se, naime, kod automobila upotrebljava ulje manje viskoznosti jer ono postaje gušće zbog niske temperature, dok ljeti obratno. [3] FULL LINK Nego zanimljiva stvar koju sam davno čuo, pitanje dali je katran kruta ili tekuća tvar? Jedan fizičar je zagovarao tezu da je ipak riječ o tekućini, koja ima jak viskozitet. Mnogi kolege ga nisu podržavali u tome, da bi on napravio maleni uređaj kojim je htio dokazati svoju teoriju. Napravio ga je i ostavio na čekanje, da katran iz gornje posude procuri u donju. Preminuo je u međuvremenu, da bi nakon njegove smrti zaista i došlo do zamišljenog kretanja između posuda. Baš taj se aparat i danas čuva u muzeju, njemu u spomen, koji svjedoči u korist njegovoj teoriji...

Ja sam si uskočio jer nisam pročitao pažljivo što je kolega napisao i s kojim je vrijednostima usporedio 5W30. Kako su me ispravili, i ja se pridružujem. Da usporedimo 5Wxx ili 0Wxx onda možemo reći da je ovo drugo rjeđe u stanju kada motor miruje pa tako lakše dođe do mjesta gdje i treba kada se motor starta

Tako je, i ono je pogodnije za zimske uvjete

Svakako to sredi, pa traži dalje